Endometrioza

Što je endometrioza?

Endometrioza je kronična bolest tkiva sluznice maternice izvan njezine šupljine te predstavlja jednu od najčešćih kroničnih bolesti u žena. Specifičnost bolesti je što većina pacijentica susreće s izazovom prolaska vremena od početka prepoznatljivih simptoma do dijagnoze bolesti. U Europi , ovisno o zemlji porijekla dolazi do kašnjenja u dijagnozi endometrioze u prosječnom trajanju od 6,7 do 10,7 godina.

U prosjeku, 10% žena generativne dobi dijagnosticirano je s endometriozom. Sama učestalost endometrioze u žena s neplodnošću doseže 30-50%.

Endometrioza se dijeli na zdjeličnu endometriozu i izvanzdjeličnu endometriozu, a zdjelična endometrioza se dijeli na površinsku i duboku. Reproduktivno tkivo koje je najčešće zahvaćeno endometriozom uključuje jajnik, uterosakralne ligamente, peritoneum (potrbušnica), vanjsku površinu maternice te prostor između maternice, rektuma i mjehura. Rjeđe se mogu naći na drugim mjestima u zdjelici poput stijenke mokraćnog mjehura, unutar cerviksa, stijenke crijeva, vagini i stidnici. Primjer izvanzdjelične endometrioze je nazalna endometrioza, dok zdjelična endometrioza zahvaćuje abdominalne organe poput bubrega, jetre, gušterače, bilijarnog trakta itd. Pulmonalna i cerebralna endometrioza predstavljaju medicinski iznimno rijetke pojave.

Koji su simptomi endometrioze?

Endometrioza kao kronična bolest manifestira se u obliku boli tijekom menstruacije, kao i kroz niz simptoma koji narušavaju kvalitetu života i spolnih odnosa. Navedeni simptomi uključuju iritacije crijeva i/ili mokrenje, osjećaj napuhanosti, mučninu, slabost, depresiju, anksioznost i neplodnost.

Tkivo endometrioze se tijekom menstruacije ne ljušti kao zdrava sluznica unutar šupljine maternice. Takvo tkivo dovodi do okolne upalne reakcije koja izaziva bol te stvaranje ožiljaka (adhezija) ili cista. Ukoliko se isto tkivo nalazi u jajniku, nazivamo ga endometriom, dok ako se nalazi u mišićnom zidu maternice, nazivamo ga adenomioza.

Neki specifični simptomi torakalno-dijafragmatične boli uključuju bol u lopatici ili vratu koja se može širiti prema ruci dominantno na desnoj strani za vrijeme mjesečnice, pneumotoraks, bolno disanje i hemoptizu tj. iskašljavanje krvi.

Simptomi zahvaćenosti femoralna živca uključuju cikličnu bol u nozi, bol u leđima, bol u predjelu gluteusa koja se širi na stražnji i vanjski dio natkoljenice, pozitivan Laseque znak, gubitak osjeta, promjena u refleksima, slabost mišića te parezu noge.

Ostali simptomi endometrioze uključuju:

  • menstrualne bolove koji se mogu kretati prema donjim leđima,
  • Bolne spolne odnose,
  • iritacije crijeva poput proljeva ili zatvora tijekom menstruacije,
  • bol tijekom pražnjenja mokraćnog mjehura ili crijeva tijekom mjesečnice,
  • osjećaj slabosti i osjećaj gubitka energije,
  • jako krvarenje tijekom mjesečnice,
  • spotting krvarenje između mjesečnica.


Važno je naglasiti da simptomi endometrioze variraju od nijednog do bilo koje kombinacije od gore navedenih simptoma. Također, simptomi su pojačani lezijom koja pritišće okolne strukture.

Kako se dijagnosticira endometrioza?

Uzimajući u obzir specifičnosti endometrioze kao kronične bolesti, važan je rani pristup dijagnozi da bi se postigao maksimalni efekt liječenja. Od slikovnih metoda upotrebljava se ultrazvuk te magnetska rezonanca.

U kontekstu ultrazvuka postupak pregleda provodi liječnik specijaliziran za endometriozu u obliku ginekologa SB Arithera. Tijekom pregleda važno je procijeniti mobilnost ginekoloških struktura za dijagnozu endometrioze te uključiti parametre za pripremu potencijalnog operacijskog zahvata.

Što se tiče magnetske rezonance, ona predstavlja dodatnu dijagnostičku metodu koja se koristi kod kompleksnijih endometrioza, a ujedno postiže i najbolje rezultate u dijagnostici endometrioze u predjelu nervusa ishiadicusa.

U kontekstu dijagnostike torakalne endometrioze, upotrebljava se RTG (katamenijski pneumotoraks), CT i MR. Potpuna dijagnoza moguća je ovisno o položaju torakalne endometrioze bronhoskopom ili video torakoskopijom.

Definitivna dijagnoza zdjelične endometrioze postiže se laparoskopskom biopsijom.

Kako se kirurški liječi endometrioza?

Za liječenje endometrioza i definiranje najboljeg plana kirurškog liječenja, SB Arithera zajedno s ostalim članicama medicinske grupacije Arsano Medical Group okupio je multidisciplinarni tim koji uključuje ne samo ginekologe, nego i radiologe specijalizirane za snimanje ginekoloških struktura, abdominalne kirurge, urologe, anesteziologe te druge medicinske struke poput fizijatra, nutricionista, psihologa itd. Važno je imati sveobuhvatni pristup kako bi se postigao najbolji rezultat definiranog plana liječenja.

Kod liječenja endometriotičnih cista primarna terapeutska mogućnost je operacijsko zbrinjavanje iste. Najbolji način rješavanja je kirurško uklanjanje čitave endometriotične ciste sa kapsulom, s uklanjanjem priraslica i površne endometrioze ukoliko su prisutne. Nakon operacijskog zahvata ginekolozi SB Arithera preporučit će Vam upotrebu specifičnih kontracepcijskih sredstava, progetine, hormonsku spiralu te GnRH agoniste/antagoniste. Nabrojana kontracepcijska sredstva mogu se koristiti i prije operacije.

Endometriotične ciste veće od 4 centimetara bi se trebale operacijski liječiti zbog mogućnosti pucanja ili torzije (mogućnost gubitka jajnika). Same male endometriotične ciste se prate, pogotovo kod pacijentica starijih od 35 godina. Manje se preporučuje cistekomija kod žena koje žele zatrudnjeti ili su neplodne, kao i kod žena koje imaju smanjenu ovarijsku rezervu prije same operacije.

Ukoliko pacijentica ima problema sa spontanim začećem, samo kirurško uklanjanje endometrioma poboljšava prirodnu mogućnost zanošenja bez drugih utvrđenih uzroka neplodnosti.

Glavni problem s ekscizijom endometrioma je da smanjuje ovarijsku rezervu što može biti izazov kod pacijentica koje se liječe postupkom IVF-a, budući da 2-3% pacijenata nakon obostrane cistektomije razvije prijevremenu ovarijsku insuficijenciju. U prosjeku od devet do dvanaest mjeseci poslije ovarijske cistektomije endometrioma, smanjuje se ovarijska rezerva za 39,5% za jednostranu te 53 % za obostranu cistektomiju.

Druge prepreke na koje nailazimo kod IVF –a je da ponekad endometriotična cista sprječava punkciju jajnih stanica, gdje tijekom punkcije igla koja punktira endometriom može uzrokovati istjecanje njegova sadržaja ili pojavu infekcije. Kod prisutnosti endometrioma a u stimulaciji ovarija, bol može biti jača. Također je potrebna kirurška opreznost u slučajevima endometrioma koji imaju suspektne radiološke karakteristike. S druge strane, endometrioza jajnika i posljedične priraslice mogu fiksirati jajnik u nepovoljniji položaj što stvara preduvjete gdje punkcijska igla ne može sigurno doseći jajnik za punkciju folikula. U tim slučajevima koriste se druge kirurške metode koje uključuju ablacijske tehnike (laserom, plazmom, strujom) te sklerozacijske tehnike. Ablacijska tehnika podrazumijeva otvaranje endometrioma, drenažu samog sadržaja te ablaciju endometriotična tkiva bipolarnom strujom, laserom ili plazma energijom. Međutim, rekurencija endometrioma nakon klasičnih ablacijskih tehnika je veća nego kod cistektomije.

Kada se gleda veličina endometrioma, sami endometriomi do 5 centimetera u promjeru imaju slično smanjenje ovarijske rezerve, dok kod endometrioma većih od 5 centimetara smanjenje ovarijske rezerve je veće kod cistektomije, što ablaciju čini poželjnijom u tim slučajevima. Također, ablacija je poželjnija kod obostranih lezija.

Pojedini kirurzi koriste tehniku od tri koraka u kojoj prvo dolazi do drenaže endometrioma, potom do aplikacije agonističke terapije nakon koje slijedi cistektomija 80% endometrioma te ablacija u hilarnom dijelu. Rekurencija takve tehnike je slična kao i kod cistektomije, ali uz manji pad u ovarijskoj rezervi.

U zadnje vrijeme se počela razvijati sklerozacijska metoda gdje nakon što se izdrenira endometriom, u sam endometriom se unosi sklerozacijsko sredstvo koje djeluje određeno vrijeme. Tim načinom dolazi do manjeg smanjenja ovarijske rezerve u usporedbi s drugim metodama. Većina sadašnjih istraživanja pokazuje slične vjerojatnosti u ponovne pojavnosti endometrioma u usporedbi s cistektomijom. Uspoređujući postotak trudnoća iz IVF-a koje su uslijedile nakon sklerozacije ili cistektomije, rezultati idu u prilog sklerozacije. Nadalje, za rekurentne endometriome skleroterapija ima bolji ishod od cistektomije, dok su spontane trudnoće sličnog postotka nakon skleroterapije ili cistektomije. Mogućnost pojave komplikacija skleroterapije iznose oko 5,5%.

Dodatna kirurška metoda uključuje i histerektomiju koja može ublažiti simptome kod određenog broja pacijentica.

Histerektomija putem uklanjanja i jajnika kvalitetnije ublažuje bol nego histerektomija kao samostalan zahvat, gdje se samostalan zahvat preporučuje samo kao zadnja mogućnost u pojedinačnim slučajevima.

Sama oduka operatera o liječenju endometrioma na kraju ovisi o više varijabli uključujući veličinu, ovarijsku rezervu, dostupnost jajnika, dob pacijentice, želju za potomstvom te proširenost endometrioze.

Zanima Vas ginekološko operacijsko liječenje u SB Arithera? Rezervirajte specijalistički pregled s našim stručnjacima.

Zašto odabrati SB Arithera za ginekološke operacije?

Rezervirajte termin

Po primitku vašeg upita kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku

KONTAKT

Bukovačka 1 /
10 000 Zagreb /
+385 1 23 04 074 /
arithera@arithera.hr

Fizikalna terapija za privatne korisnike
Petrova 128 / +385 1 444 0074

Ortopedija Miškulin
Bukovačka 1 / +385 1 23 04 074 /
miskulin.ortopedija@arithera.hr

Fizikalna terapija uz uputnicu HZZO-a
Kardiologija
Kraljevićeva 26/1 (Centar Maksimir) / 
+385 1 2441 544

Centar za ljepotu i zdravlje kože
Dermatologija
Kraljevićeva 26, prizemlje +385 1 4466880

PJ Dubrovnik
Masarykov put 1a, Dubrovnik/ +385 20 440044

Rezervacija termina pregleda > Endometrioza