Rozaceja, to neugodno crvenilo lica
Rozaceja je kronična upalna dermatoza koja pretežno zahvaća kožu središnjeg dijela lica i najčešće se pojavljuje u dobi od 30 do 60 godina. Radi se o relativno čestoj dermatozi koju karakterizira početno prolazno, zatim perzistentno crvenilo lica. Obično ima relapsirajući tijek, sa simptomima koji se kontroliraju određenim životnim navikama, općom njegom kože, lijekovima i određenim ”in-office” tretmanima.
Kod koga se pojavljuje rozaceja?
Procjenjuje se da rozaceja pogađa oko 5% odrasla populacije na svijetu. Iako se često smatra da rozaceja više pogađa žene nego muškarce, studije su dokazale približno jednaku pojavnost u oba spola. Rozaceja se obično pojavljuje nakon 30. godine života i s godinama postaje sve češća. Međutim, može se pojaviti u bilo kojoj dobi, a povremeno se javlja i kod djece. Iako se rozaceja može pojaviti kod bilo koga, češća je kod osoba svijetle kože, plavih očiju i onih keltskog ili sjevernoeuropskog podrijetla. Dijagnoza rozaceje se često teško postavlja ili čak previdi kod pacijenata tamne boje kože.
Što uzrokuje rozaceju?
Smatra se da je patogeneza rozaceja multifaktorijalna i uključuje:
- genetska predispozicija
- promijenjen mikrobiom kože i crijeva – prekomjerni bakterijski rast u tankom crijevu, infekcija Helicobacter pylori i povećana gustoća Demodex folliculorum i Staphylococcus epidermidis na koži mogu igrati ulogu u upali kože
- disregulacija imunološkog odgovora – može dovesti do prekomjerne upale, vazodilatacije, limfne dilatacije i angiogeneze
- neurokutani mehanizmi – okidači uključuju ultraljubičasto (UV) svjetlo (najvažniji), promjene temperature, tjelovježbu, začinjenu hranu, alkohol, psihološki stres, onečišćenje zraka i pušenje
- oštećena kožna barijera – zahvaćena koža pokazuje značajke koje ukazuju na oštećenje kožne barijere, što omogućuje kolonizaciju bakterija i upalu
- poremećaj urođene imunosti u vidu pretjeranog odgovora na početni okidač – u koži bolesnika s rozacejom postoji povećana ekspresija i aktivnost toll-like receptora 2, katelicidina, kalikreina 5 i mastocita
Koje su kliničke karakteristike rozaceje?
Kliničke karakteristike uključuju:
- prolazni rekurentni eritem – ”flushing”
- peristentni eritem lica
- teleangiektazije – najčešće u području kože lica, nosnih krila i uz rub kapaka (eritematotelangiektatična rozaceja)
- upalne papule i pustule (papulopustulozna rozaceja)
- fimatozne promjene – zadebljanje kože zbog hiperplazije/fibroze lojnih žlijezda lica; najčešće zahvaćeno područje je nos (rinofima) koja je češća u muškaraca
Koje su komplikacije rozaceje?
Glavne komplikacije neliječene rozaceje su:
- fimatozna rozaceja
- upalne komplikacije oka (npr. blefarokeratokonjunktivitis, sklerokeratitis)
- negativan psihosocijalni efekt – povećan osjećaj tjeskobe, pojava depresivnog poremećaja, osjećaj niskog samopoštovanja te postepena društvena izolacija
- statistički dokazana korelacija s drugim sustavnim bolestima kao što hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, anksiozni poremećaji, dislipidemija, dijabetes melitus, migrena, reumatoidni artritis, infekcija Helicobacter pylori, ulcerozni kolitis i demencija
Kako se postavlja dijagnoza rozaceje?
Rosacea se u većini slučajeva dijagnosticira na temelju kliničkog nalaza. Dijagnoza se postavlja prema dijagnostičkim i glavnim kriterijima koje je preporučio Global ROSacea COnsensus (ROSCO) panel 2017. godine. U slučajevima kada postoji dijagnostička nesigurnost, može se razmotriti učiniti biopsiju kože – uzorak kože koji se šalje patologu na patohistološku verifikaciju suspektne dijagnoze.
Koja je diferencijalna dijagnoza za rozaceju?
Ostale bolesti koje imaju sličnu kliničku prezentaciju uključuju:
- acne vulgaris
- demodikoza (demodex folikulitis)
- dermatomiozitis
- perioralni dermatitis
- sunčane opekline
- seborejični dermatitis
- sistemski eritematozni lupus
Kako se liječi rozaceja?
Iako ne postoji lijek za rozaceju, simptomi se mogu kontrolirati promjenama životnih navika, ciljanom lokalnom i sustavnom terapijom te određenim ”in-office” tretmanima.
Svi pacijenti s rozacejom bi trebali voditi dnevnik simptoma kako bi što lakše prepoznali okidače koji su odgovorni za pogoršanje simptoma – uobičajeni okidači uključuju začinjenu hranu, vruće/niske temperature (vruće kupke), tjelovježbu, izlaganje suncu, kozmetičke proizvode, lijekove (one koji uzrokuju vazodilataciju), alkohol, voće i povrće, mliječne proizvode te konzervirane mesne proizvode. Uz to nužno je provoditi opću njegu kože koja je sklona crvenilu što podrazumijeva korištenje što blažih preparata za pranje kože te krema za adekvatnu hidrataciju i za zaštitu od sunca (minimalno SPF30).
Ciljano liječenje rozaceje se najčešće bazira na nekoliko modaliteta liječenja istovremeno. Sami protokol liječenja se određuje na temelju kliničke slike odnosno simptoma.
Prolazni i perzistentni eritem (crvenilo)
Za prolazno crvenila lica najbolji tepijski učinak ima loklana primjena alfa-adrenergičkih agonisti u obliku kreme (oksimetazolin) ili gela (brimonidin). Iako značajno reduciraju crvenilo, dugotrajna upotreba može rezltirati povratnim crvenilom nakon prestanka primjene. Osim navedene lokalne terapije, na crvenilo lica dobro djeluje i peroralna primjena beta-blokatora (karvedilol). Također se može provoditi i terapija intenzivnim pulsirajućim svjetlom (IPL) ili vaskularnim laserom.
Upalne papule/pustule
Lokalno se primjenjuje azelaična kiselina ili ivermektin u obliku kreme te metronidazol u obliku kreme ili gela. Navedeno se aplicira samostalno ili u kombinaciji s lokalnom primjenom antibiotika eritromicina. U slučaju da ne dođe do zadovoljavajućeg terapijskog učinka na primjenjenu lokalnu terapiju, u terapiju se uvodi peroralni antibotik doksiciklin po određenoj shemi za liječenje rozaceje. Za oblik rozaceje koji je refraktoran na sve modalitete lijčenja, postoji mogućnost liječenja peroralnim retinoidima (derivatima vitamina A) – isotretioninom. Retinoidi su lijekovi koji imaju brojne nuspojave te je potreban oprez kod primjene i redovite kontrole nadležnog liječnika. I u ovom slučaju se mogu primjenjivati ”in-office” tretmani kao što su terapija intenzivnim pulsirajućim svjetlom (IPL) ili vaskularni laser.
Fima
Kod pacijenata s afimom, ako se vidljiva upala, provodi se peroralna antibiotska terapija doksiciklinom ili peroralnim retinoidom isotretioninom. Po smirivanju upale pristupa se ”in-office” metodama liječenja kao što su fizikalni modaliteti za uklanjanje viška tkiva i preoblikovanje struktura (npr. ablativni CO2 laser, erbium laser, radiofrekvencija, kirurški debulking).
Kakva je prognoza rozaceje?
Iako rozaceja nije životno ugrožavajuća bolest, ona je kroničnog tijeka i sva akutna pogoršanja značajno utječu na kvalitetu života bolesnika. Upravo radi toga cilj svih prethodno opisanih modaliteta liječenja jest produživanje faze remisije uz što rijeđa i blaža pogoršanja.
