Dijagnostika i liječenje benignih kožnih lezija
Benigne odnosno dobroćudne kožne lezije su nekancerogene kožne izrasline koje se pojavljuju kod svakog od nas, neovisno o dobi.
Koje su značajke benignih kožnih lezija?
Zajedničke značajke benignih kožnih lezija uključuju:
- simetrija u obliku, boji i strukturi
- stabilnost ili spori razvoj/rast
- odsutnost spontanog krvarenja (krvarenje ili ulceracija mogu biti posljedica nedavne ozljede)
Benigne lezije mogu se klasificirati prema staničnom podrijetlu: melanocitne, keratinocitne, vaskularne, fibrozne, masne i tako dalje.
Koje su uobičajene melanocitne lezije?
Uobičajene benigne kožne lezije melanocitnog podrijetla uključuju ephelides (pjegice), lentigo simplex i melanocitni nevus (madež).
Ephelides
Ephelides ili pjegice su genetski određene, dobro definirane, male smeđe makule veličine 1-4mm u promjeru. Većinom se nalaze na fotoeksponiranim dijelovima tijela kao što su lice i podlaktice.
Lentigo simplex
Lentigo simplex je hiperpigmentirana kožna promjena koja nije izazvana suncem. Klinički se radi o dobro ograničenoj, jednolikoj, smeđoj do crnoj makuli koja se nalazi na sluznici ili koži, uključujući dlanove i tabane. Razvija se tijekom djetinjstva ili u mlađoj odrasloj dobi.
Melanocitni nevus
Melanocitni nevus može se histološki klasificirati kao junkcijski, složeni ili dermalni nevus ovisno o položaju gnijezda melanocita u koži.
Junkcijski nevus ima melanocite u području epidermalne bazalne membrane. Klinički se radi o pigmentiranoj, dobro ograničenoj makuli (u razini kože) s pravilnim, ali blijedim rubovima.
Broj i izgled junkcijskih nevusa ovise o izlaganju suncu, fluktuirajućim razinama hormona i imunosupresiji.
Složeni nevus ima melanocite u području epidermisa, ali i dermisa što se klinički očituje kao ružičasta ili smeđa papula (iznad razine kože) u obliku kupole okružena makularnom pigmentacijom. Većina takvih nevusa nastaje tijekom djetinjstva.
Dermalni nevus karakteriziraju stanice melanocita u području dermisa. Klinički također izgleda kao uzdignuta papula, smeđe, plave ili crne boje, ili može biti boje kože. Takav tip madeža nastaje u djetinjstvu, ali sazrijevaju tijekom rane odrasle dobi.
Koje su uobičajene keratinocitne lezije?
Najčešće benigne keratoze uključuju solarni lentigo i seboroičnu keratozu.
Solarni lentigo
Solarni lentigo je pigmentirana mrlja (makula) izazvana suncem. Variraju od malih do velikih i obično su žuto-smeđe do smeđe-crne jednoliko pigmentirane boje te oštrog ruba. Javljaju se u odrasloj dobi i vrlo su česte kod starije populacije.
Seboroična keratoza
Seboroična keratoza ima mutnu, bradavičastu ili voštanu površinu s klasičnim izgledom kao da je zalijepljena za površinu kože. Oblik i struktura često su nepravilni i variraju tijekom vremena. Mogu biti žute, smeđe pa do crne boje ili se mogu sastojati i od više boja.
Epidermalna cista
Epidermalna cista je folikularni čvor sa središnjim otvorom. Ova vrsta ciste može biti od boje kože pa do gotovo bijele i predstavlja papulu ili čvor u obliku kupole iznad razine kože. Sirast ili žućkasti keratin može se istisnuti kroz otvor na površini ili ukloniti kirurškim zarezivanjem ciste. Epidermalna cista obložena je ravnim epidermalnim stanicama i ima granularni sloj koji okružuje laminirani keratin.
Kurje oči i žuljevi
Kurje oko (mala osjetljiva papula) ili žulj (zadebljali neosjetljivi plak) lokalizirana su područja zadebljale kože izazvana pritiskom najčešće u području stopala.
Sebacealna hiperplazija
Sebacealna hiperplazija javlja se u području čela i obraza odraslih osoba. Predstavlja se kao jedna ili više kupolastih papula sa središnjom umbilikacijom. Na dermoskopiji se vide jednolični žuti lobuli.
Koje su uobičajene lezije vaskularnog podrijetla?
Učestale benigne kožne lezije vaskularnog porijekla su angiom i piogeni granulom.
Angiom
Angiom nastaje zbog proliferacije endotelnih stanica kapilara. Površinski angiom je žarko crvene boje, a dublji je ljubičaste ili plave boje. Obično su nodularne ili makularne lezije različitih veličina.
Piogeni granulom
Piogeni granulom najčešće nastaje kao vaskularni odgovor na neku traumu ili bakterijsku infekciju. Klinički se manifestira kao brzorastući čvor u području prstiju šaka, stopala ili na koži lica, žute do ljubičaste boje uz rubno ljuskanje.
Koje su uobičajene fibrozne lezije?
Najučestalija fibrozne kožne promjene je dermatofibrom.
Dermatofibrom
Dermatofibrom je reaktivna lezija koja se prezentira kao jedna ili više dermalnih papula, tvrdih na palpaciju. Bude ružičaste do smeđe boje te pri stiskanju stvara udubinu.
Koje su uobičajene potkožne lezije?
Lipom
Lipom je najčešći benigni tumor mekog tkiva. Predstavlja se kao meka, gumena, slobodno pokretna masa koja se obično nalazi na leđima, vratu ili trupu. Biopsija kože pokazuje bijelo masno tkivo u potkožnom sloju
Što su kožni visuljci?
Najčešća vrsta kožnih visuljaka se naziva meki fibrom. Radi se o mekanoj, mesnatoj papuli koja se gotovo uvijek nalazi na peteljci različite širine. Promjer joj varira od 1 do 6 mm.
Koje su opcije liječenja benignih kožnih promjena?
S obzirom na vrstu benigne kože lezije, najčešće upotrebljavani načini liječenja su:
- krioterapija tekućim dušikom za tanke lezije (najčešće potrebno nekoliko tretmana)
- kiretaža i/ili elektrokauterizacija
- ablacijska laserska kirurgija
- ”shave” biopsija
- fokalni kemijski piling s trikloroctenom kiselinom
- kirurška ekscizija
Sve navedene metode imaju svoje prednosti i nedostatke, te se najčešće kombinira nekoliko modaliteta liječenja za postizanje najboljih rezultata.
