Madeži

Dermatoskopski pregled madeža

Madeži (nevusi) su dobroćudne kožne lezije koje nastaju kao posljedica proliferacije pigmentnih stanica (melanocita) u koži. Mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, uključujući vlasište i sluznice, variraju bojom od boje kože do tamno smeđe/crne, veličinom od nekoliko milimetara do više centimetara, u ravnini ili iznad ravnine kože te su najčešće ovalnih oblika (iako mogu biti i nepravilnih formacija). Melanocitni nevus može biti prisutan pri rođenju (kongenitalni melanocitni nevus) ili se pojaviti kasnije (stečeni nevus). Postoje različite vrste kongenitalnih i stečenih melanocitnih nevusa.

Kongenitalni melanocitni nevusi

Ovaj tip madeža se klasificira s obzirom na njihovu veličinu (stvarnu ili prediktibilnu) u odrasloj dobi:

  • mali kongenitalni nevus (<1.5cm u promjeru)
  • srednji kongenitalni nevus (1.5 – 19.9 cm u promjeru)
  • veliki kongenitalni nevus (≥ 20cm u promjeru)
Stečeni melanocitni nevusi

Pojam se odnosi na sve ”obične” madeže koji se pojave nakon rođenja, značajnije na fotoeksponiranim dijelovima tijela. Za ovaj tip nevusa je moguća involucija – postupno blijeđenje do potpunog nestanka.

Patološka klasifikacija melanocitnih nevusa (s obzirom na lokalizaciju u koži):

  • junkcijski nevus – melanociti u području epidermodermalne granice (najčešće su u razini kože)
  • dermalni nevus – melanociti prisutni u dermisu (iznad razine kože u obliku papule, plaka ili nodusa papilomatozne površine (Unna nevus) ili glatke površine (Miescher nevus))
  • složeni nevus – melanociti u području epidermodermalne granice i u dermisu (centralno iznad razine kože okružen pigmentacijom u razini kože)
  • kombinirani nevus – najčešće kombinacija složenog nevusa i ”blue” nevusa

Osim navedenih melanocitnih nevusa postoje i rijetki oblici nevusa kao što su Spitz nevus ili Reed nevus, te se, u slučaju nekih atipičnih karakteristika kao što su nepravilni rubovi ili određena diskoloracija, može postaviti dijagnoza atipičnog nevusa. Atipični se nevusi obično javljaju kod osoba svijetle puti i nastaju zbog izlaganja suncu. Mogu biti pojedinačni ili multipli te ne predstavljaju nužno  povećani rizik za nastanak melanoma.


Kako se dijagnosticira melanocitni nevus?

Melanocitni nevusi obično se dijagnosticiraju na temelju tipičnog kliničkog izgleda. U slučaju sumnje u dijagnozu, preporuča se detaljniji dermatoskopski pregled. Ovo je posebno važno ako:

  • nevus mijenja veličinu, oblik, strukturu ili boju
  • novi nevus se razvija u odrasloj dobi (> 50 godina)
  • čini se drugačijim od ostalih nevusa osobe (tzv. ružno pače ”ugly duckling sign”))
  • ima karakteristike ABCD (asimetrija, nepravilnost ruba, varijacija boja, promjer > 6 mm)
  • krvari, ima kraste ili svrbi.

 

Što je dermoskopija?

Dermoskopija ili dermatoskopija odnosi se na pregled kože medicinskim instrumentom koji se naziva dermatoskop. Pomoću njega se, tijekom dermatoskopskog pregleda kože cijelog tijela, detaljno analizira struktura svih pigmentnih tvorbi, a i bilo kojih drugih kožnih lezija. Prednost dermatoskopskog pregleda je, s obzirom da aplificiranu sliku koju dermatoskop pruža, pouzdano i pravovremeno razlikovanje benignih od malignih kožnih lezija.

Dermatoskopske značajke pigmentiranih lezija:

  • procjenjuje se pigmentacija lezije u smislu boje
  • crna
  • smeđa
  • crvena
  • plava
  • siva
  • žuta
  • bijela
  • procjenjuje se struktura tvorbe
  • simetrija ili asimetrija
  • homogenost/ujednačenost (istovjetnost) ili heterogenost (strukturne razlike u leziji)
  • raspodjela pigmenta: smeđe linije, točkice, grudice i područja bez strukture
  • keratin na površini kože: male bijele ciste, kripte, fisure
  • vaskularna morfologija i uzorak: pravilan ili nepravilan
  • granica lezije: blijede, oštro odrezane ili radijalne pruge
  • prisutnost ulceracija

 

Postoje specifični dermoskopski uzorci koji pomažu u dijagnostici sljedećih pigmentiranih kožnih lezija:

  • melanoma
  • madeža (benigni melanocitni nevus)
  • sunčanih mrlja (lentigines)
  • atipičnih nevusa
  • ”blue” nevusi (madeži)
  • seborejičnih keratoza
  • pigmentirani bazocelularni karcinom
  • hemangiom

 

Dermoskopija se također može koristiti za detaljan pregled kožnih promjena i u nekim drugim slučajevima kao što su:

  • nepigmentirane kožne lezije (uključujući nemelanomske kožne karcinome)
  • pronalaženje uzročnika svraba unutar kanalića
  • ispitivanje kapilaroskopije nabora nokta kod kožnog eritemskog lupusa ili sistemske skleroze
  • razlikovanje određenih stanja kože poput lichen planusa od drugih poput psorijaze ili ekcema
  • procjena gubitka kose (trihoskopija)

 

S obzirom na izraziti porast nemelanomskih kožnih karcinoma (bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom) te porast incidecnije melanoma, pogotovo u mlađoj populaciji, jasno je da su upravo redoviti dermatoskopski pregledi (barem 1 puta godišnje) najbolje ”oružje” za prevenciju te što raniju dijagnozu malignih kožnih oboljenja.

 

 

 

Rezervirajte termin

Po primitku vašeg upita kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku

KONTAKT

Bukovačka 1 /
10 000 Zagreb /
+385 1 23 04 074/
arithera@arithera.hr

Fizikalna terapija za privatne korisnike
Petrova 128 / +385 1 444 0074

Ortopedija Miškulin
Petrova 128
+385 1 444 0074
+385 1 387 7890
ortopedija.tatjana@arithera.hr

Fizikalna terapija uz uputnicu HZZO-a
Kardiologija
Kraljevićeva 26/1 (Centar Maksimir) / 
+385 1 2441 544

Centar za ljepotu i zdravlje kože
Dermatologija
Kraljevićeva 26, prizemlje +385 1 4466880

PJ Dubrovnik
Masarykov put 1a, Dubrovnik/ +385 20 440044

Rezervacija termina pregleda > Dermatologija

Rezervacija termina pregleda > Madeži