Dijagnostika i liječenje malignih kožnih lezija
Pojam ”maligna kožna lezija” se primarno odnosi na rak kože koji obilježava nekontrolirana proliferacija bilo kojeg od mnogih tipova stanica kože. Svaki podtip raka kože ima svoje jedinstvene karakteristike.
Najčešći oblici raka kože su:
- Bazocelularni karcinom (BCC)
- Karcinom pločastih stanica (SCC), uključujući keratoakantom
- Melanom
Rani, površinski karcinomi kože uključuju:
- površinski karcinom bazalnih stanica (superficijalni BCC)
- intraepidermalni karcinom skvamoznih stanica (Bowenova bolest, in situ karcinom skvamoznih stanica (SCC)) i aktinične keratoze (prekanceroze)
- melanom in situ.
Tko dobiva rak kože?
Rak kože najčešće pogađa starije odrasle osobe, ali može zahvatiti i mlađe odrasle osobe, a rijetko i djecu. Obično se javlja u osoba svijetle puti (Fitzpatrick fototip kože I, II i III), iako i ljudi s tamnijom puti također mogu razviti maligne kožne promjene. Osobe koje su već imale neki oblik raka kože imaju povećan rizi kod nastanka novog raka kože. Obiteljska povijest raka kože također povećava rizik.
Što uzrokuje rak kože?
Najvažniji faktor u nastanku raka kože jest pretjerano izlaganje ultraljubičastom zračenju (od sunčeve svjetlosti ili solarija). Neki od ostalih rizičnih čimbenika su pušenje, infekcija HPV virusom, imunosupresija, HIV infekcija, izloženost ionizirajućem zračenju, kronične rane ili određena genetska stanja kao što su albinizam, sindrom nevusa bazalnih stanica, bulozna epidermoliza, Xeroderma pigmentosum i neki drugi.
Koje su kliničke značajke raka kože?
Rak kože općenito se klinički manifestira kao kvržica/nodus, ranica koja ne cijeli ili lezija koja progresivno raste i mijenja se.
Koje su komplikacije raka kože?
Rak kože je tip raka koji se u početnom stadiju vrlo dobro liječi te osoba ostaje u kontinuiranom liječničkom nadzoru radi buduće prevencije.
Znakovi uznapredovanog, agresivnog ili zanemarenog raka kože mogu uključivati:
- ulceracije/ranice
- krvarenje
- lokalna invazija i destrukcija susjednih tkiva i struktura
- daleko širenje tumora na limfne žlijezde i druge organe kao što su jetra i mozak (metastaze)
Kako se dijagnosticira rak kože?
Rak kože općenito se klinički dijagnosticira od strane dermatologa ili obiteljskog liječnika. Najčešće se dermoskopija (upotrebom posebnog povećala) koristi za potvrdu dijagnoze, otkrivanje ranih karcinoma kože i isključivanje benignih lezija.
Djelomična biopsija kože može se uzeti u slučajevima sumnje na nemelanomski rak kože kako bi se potvrdila dijagnoza ili odredio podtip koji može utjecati na liječenje.
Potpuna ekscizija obično se provodi kako bi se postavila dijagnoza melanoma, budući da se djelomična biopsija ne preporuča kao dijagnostička metoda u slučaju sumnje na melanom. Dijagnoza se laboratorijski potvrđuje od strane histopatologa. U slučaju sumnje na postojanje metastaza radi se šira dijagnostička obrada.
Kako se liječi rak kože?
Pravovremeno liječenja raka kože rezultira potpunim izlječenjem.
Mogućnosti liječenja površinskih karcinoma kože uključuju:
- manji operativni zahvati uključujući kiretažu, kauterizaciju ili elektrokirurgiju
- krioterapiju
- lokalna terapija pripravcima poput fluorouracil krema ili imikvimod krema
- fotodinamička terapija
- radioterapija (liječenje rendgenskim zrakama)
Metoda izbora liječenja svih oblika raka kože je kirurško liječenje uz primjenu lokalnog anestetika. Kirurške tehnike uključuju:
- ekscizijsku biopsiju
- široku lokalnu eksciziju
- Mohsovu mikrografsku kirurgiju
Liječenje uznapredovanog ili metastatskog raka kože uključujući karcinom bazalnih stanica, karcinom pločastih stanica i melanom provodi se u specijaliziranim Kliničkim Bolničkim Centrima koji na raspolaganju imaju odgovarajuću obradu te nadzor i provođenje terapije modernim ciljanim lijekovima koji su uvelike doprinijeli sveukupnom preživljenju bolesnika s proširenom bolesti.
Bolesnici s rakom kože imaju povećani rizik za nastanak drugih karcinoma kože te im se savjetuje da:
- provode adekvatnu cjelogodišnju zaštitu od sunca
- redovito provode samopreglede kože kod kuće, sami ili uz pomoć ukućana
- redovito dolaze na kontrolne preglede dermatovenerologa
S obzirom na izraziti porast nemelanomskih kožnih karcinoma (bazocelularni karcinom, karcinom pločastih stanica) te porast incidencije melanoma, pogotovo u mlađoj populaciji, jasno je da su upravo redoviti dermatoskopski pregledi (barem 1 puta godišnje) najbolje ”oružje” za prevenciju te što raniju dijagnozu malignih kožnih oboljenja.
