Operacija hernija

Kila je patološko istiskivanje tkiva ili organa, najčešće crijeva, kroz stjenku tjelesne šupljine u kojoj se normalno nalazi. Prednji trbušni zid je mjesto nastanka većine hernija ali isto tako ona može nastati kroz dijafragmu (ošit) poput hijatalne hernije ili vrlo rijetko kroz stražnju stjenku abdomena.

Osnovni razlog nastanka hernije je slabost vezivnog i mišičnog tkiva. U kombinaciji sa povećanim tlakom koji se primjerice dešava pri kašljanju, kihanju i dizanju teških tereta unutarnji organi ili tkivo se utiskuje na mjestima najslabijeg otpora. U predjelu prednje trbušne stjenke više od 80% svih hernija nastaje u preponama.

Obzirom na lokaciju hernije, operiramo:

  • preponske hernije (ingvinalne hernije i femoralne henije)
  • pupčanu (trbušnu, umbilikalnu) herniju
  • incizijske hernije (tzv. ventralne ili postoperativne hernije) - kile u operacijskom ožiljku nakon ranijih operacija u trbuhu

Operacija hernije trbušne stjenke provodi se otvorenim i laparoskopskim putem.

 

Simptomi hernije

Ukoliko primijetite simptome hernije, nemojte oklijevati, dođite na pregled i izbjegnite razvoj ozbiljnih komplikacija i hitnog kirurškog zahvata.

U početku se oboljeli obićno tuže na osjećaj pritiska, nelagodu i slabu do umjerenu bol u predjelu gdje nastaje hernija. Te su tegobe osobito izražene tijekom ili nakon fizičkog napora. Nako izvjesnog vremena hernija postaje vidljiva kao veće ili manje ispupčenje na prednjem trbušnom zidu. To ispupčenje je posebno vidljivo pri napinjanju dok u mirovanju i prilikom ležanja može nestati. Tipično bolesnici koji imaju herniju navode kako je ona vidljiva tijekom dana dok rade, hodaju i bave se svakodnevnim aktivnostima, a ujutro se ne uočava. Kod pojedinih bolesnika, ako dijagnoza pri pregledu nije jasna što se obično dešava u početnoj fazi bolesti, moguće je učiniti ultrazvuk koji će pokazati postojanje defekta trbušne stjenke i utiskivanju hernijske vreće kroz taj defekt.

Komplikacije hernije mogu biti vrlo ozbiljne i kada se dogode obično zahtijevaju hitan kirurški zahvat.
Najozbiljnija komplikacija je inkarceracija kada se u kilnu vreću uklješti neki od unutarnjih organa, primjerice dio crijeva što posljedično može dovesti do opstrukcije, strangulacije i gangrene. U stanovitim okolnostima i kod starijih bolesnika s komorbiditetom ova komplikacija može ugroziti život.

Predominantno oboljevaju muškarci u odnosu 9:1. Bolesnici s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća, bolesnici na dijalizi, oni s prekomjernom tjelesnom težinom, oboljeli od kolagenoza i oni kojima je operartivno odstranjeno slijepo crijevo ili prostata imaju povećani rizik nastanka hernije. U rizičnu skupinu spadaju također i pušaći.

Ono što može smaniti mogućnost nastanka hernije je održavanje idealne tjelesne težine, izbjegavati dizanje bilo kakvog tereta preko vlastitih sposobnosti i ne pušiti.

 

Operacija hernije

Jedino kauzalno liječenje hernije je kirurško, operativno.

U Specijalnoj bolnici Arithera preferiramo laparoskopski pristup. Prednost takvog minimalno invazivnog zahvata je u manjoj postoperativnoj boli i bržem oporavku što bolesnicima omogućava raniji povratak svakodnevnom životu. Također vrlo često laparoskopske operacije imaju i bolje trajne rezultate s manjim brojem recidiva. No i otvorene ili kako ih neki nazivaju “klasične“ operacije još uvjek imaju svoje mjesto u liječenju hernije. Kompleksne, orijaške i inkarceririane hernije je često bolje opeririati otvorenim pristupom.

Postoperativni oporavak

Oporavak nakon operacije ovisi o više čimbenika. Važno je opće stanje bolesnika te da li postoji komorbiditet koji može usporiti oporavak. Nadalje tip hernije i kompleksnost same hernije također igra važnu ulogu. Primjerice bolesnici nakon operacije preponske hernije se u pravilu brže oporavljaju nego oni koji su operirani  zbog incizijske postoperativne hernije.

Ipak,  najvažniji čimbenik u brzini oporavka je metoda operacije. Operacije kod kojih se hernijski defekt zatvara posebnim vrstama mrežice nazivaju se operacije bez napetosti.  Bolesnici se nakon takvih operacije u pravilu znatno brže i lakše oporavljaju, postoperativna bol je manja i povratak uobičajenim svakodnevnim aktivnostima je raniji. Ukoliko se takva operacija izvede laparoskopskim načinom to dodatno olakšava i ubrzava postopertivni  oporavak. Nakon laparoskopske operacije bolesnici obično napuštaju bolnicu drugi postopertivni dan iako je vrlo često moguće i ranije. Nakon 7-10 dana većina se vraća svakodnevnim aktivnostima, a puna fizička aktivnost, čak i za vrhunske sportaše je moguća nakon 4-6 tjedana.

Rezervirajte termin

Po primitku vašeg upita kontaktirat ćemo Vas u najkraćem mogućem roku

Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje online iskustvo. Suglasni smo prihvatiti kolačiće u skladu s našim pravilima o kolačićima.

KONTAKT

Bukovačka 1 /
10 000 Zagreb /
+385 1 23 04 074 /
arithera@arithera.hr

Ustanova za fizioterapiju u kući:
Bukovačka 1 / +385 1 2441 544 (kućni 02)

Fizikalna terapija uz uputnicu HZZO-a:
Kraljevićeva 26/1
(Centar Maksimir) / +385 1 2441 544

Kardiologija:
Kraljevićeva 26/1 (Centar Maksimir) / +385 1 2441 544

Fizikalna terapija za privatne korisnike:
Petrova 128 / +385 1 444 0074

Centar za ljepotu i zdravlje kože:
Kraljevićeva 26 / +385 1 4466880

PJ Dubrovnik:
 Masarykov put 1a, Dubrovnik/ +385 20 440044

Rezervacija termina pregleda > Abdominalna krirugija