Autor: dr. Ivan Karlak, ortoped Specijalne bolnice Arithera
Sve kosti u tijelu čovjeka čine ljudski kostur. Ljudski kostur ima zadaću da uz mišiće omogućava kretanje ljudskog tijela .A sam pokret znači život…od kretanja prsnog koša neophodnog za disanje do pokretanja ruku i nogu s kojima je čovjek u međuodnosu sa svojom okolinom.
Osim toga kosti također imaju zaštitnu funkciju ( primjerice kosti lubanje štite mozak od udaraca), veliko su skladište minerala u tijelu koji se onda prema potrebi ostalih tkiva oslobađaju u krvotok. Nemalo bitna uloga kosti je i provođenje zvuka, tako u uhu postoje tri koščice bez kojih ne bismo normalno čuli. Vrlo bitna uloga kosti je i proizvodnja krvnih stanica u koštanoj srži. Iz svega navedenog je jasno da kosti nisu samo podupirači tijela već vrlo važan faktor u ostalim funkcijama organizma. U odrasloj dobi čovjek ima 206 kostiju, s tim da se broj istih mijenja kako se dijete razvija. U početku ih ima oko 270 no odrastanjem dolazi do spajanja pojedinih kostiju te se brojka u konačnici zaustavi na već rečenom- 206. Nisu niti sve kosti iste, tako postoji nekoliko osnovnih oblika kostiju.
- Cjevaste ili duge kosti-Ove kosti su duže od svoje širine. Sastoje se od jedne koštane cijevi (dijafiza), te od dva proširenja na krajevima (epifize). Dijafiza je spojena epifizama sa metafizama. Ovdje spada većina kostiju u nogama i rukama.
- kratke kosti-ovo su nepravilne kosti kao primjerice kosti doručja
- membranozne kosti- to su pločaste kosti poput kostiju lubanje ili zdjelice
- nepravilne kosti-kosti nepravilna oblika koje se ne mogu svrstati niti u jednu grupu , primjerice kralješci ili donja čeljust.
Kosti su aktivno živo tkivo unutar tijela, a sastoje se od stanice okruženih izvanstaničnom tvari. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih bjelančevina osein (25% kosti), 10% kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol. K tome, kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih kemijskih tvari koje kosti čine tvrdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju “odlazi” u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).
Zanimljiv podatak je i taj da se kosti pregrađuju čitavog života a ne samo tijekom rasta i razvoja. Tako u odrasloj dobi kada se završi rast , kosti se i dalje pregrađuju, te je potrebno otprilike 10 godina da bi se sve kosti u ljudskom tijelu pregradile. Taj proces ovisi i o potrebama organizma, tako da su kod fizički aktivnih ljudi kosti tvrđe i gušće za razliku od kosti kod manje aktivnih ljudi. Kao i kod svakog organskog sustava u tijelu, zdravlje je neophodno za normalnu funkciju. Tako da bi kosti vršile sve gore navedene funkcije potrebno je i njihovo zdravlje. Najčešće bolesti koštanog sustava definitivno su prijelomi uzrokovani ozljedama te na taj način one čine najučestaliji problem koštanog sustava. No uz ozljede tu se nalaze i ostale bolesti koje zahvaćaju koštani sustav. Uz prijelome kao vodeću bolest, maligne bolesti, upalne bolesti , nasljedne bolesti te metaboličke i endokrine bolesti mogu poremetiti koštani sustav.
Postoji niz nasljednih bolesti koje utječu na koštani sustav, no na sreću te bolesti su rijetke. Najpoznatija je Osteogenesis imperfecta ili bolest krhkih kostiju koje ima više vrsta i razlikuju se prema načinu nasljeđivanja i izraženosti kliničke slike. Dio takvih bolesti je nespojiv sa životom a dio se očituje učestalijim prijelomima.
Uzročnici infektivnih bolesti ( bakterije, virusi ) također mogu uzrokovati bolesti u kostima. U većini slučajeva kost se inficira prilikom ozljede, tj. vanjskog prijeloma kada kost dođe u doticaj s bakterijom te ona uzrokuje upalu. Drugi način infekcije je nažalost infekcija koja nastaje prilikom operacijskih zahvata. No kost se može zaraziti bakterijom i putem krvi, te tada govorimo o hematogenoj infekciji. U sva tri slučaja kada dođe do infektivne upale kosti, liječenje je dugotrajno i upitnog ishoda. Naime zbog same građe kosti i njene slabije prokrvljenosti u odnosu na druga tkiva, antibiotici vrlo teško prodiru u kost i takve je infekcije teško liječiti te u nemalom broju slučajeva te infekcije postaju kronične i gotovo neizlječive.
Velika skupina bolesti kostiju su tumori. Oni se dijele na dobroćudne i zloćudne i pojavljuju se karakteristično za različitu dob. Nažalost, maligni tumori se pojavljuju i u najmlađoj dobi, no napretkom medicine , ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem zadnjih godina su rezultati liječenja puno bolji. U današnje vrijeme novim lijekovima kao i mogućnošću ugradnje umjetnih zglobova i kostiju djeca i ljudi oboljeli od malignog tumora kosti mogu biti izliječeni te završiti liječenje s normalnom funkcijom zahvaćenog ekstremiteta, dok je u nedavnoj prošlosti maligni tumor zahtijevao amputaciju uda s posljedičnom invalidnošću.
U današnje doba , starenjem populacije sve je učestalija pojava poremećaja kostiju koju nazivamo osteoporoza. Ona je karakterizirana gubitkom sveukupne koštane mase, pogotovo u žena u postmenopauzi kada se promijeni hormonalni status. Gubitkom koštane mase kosti postaju manje otporne na ozljedu te posljedično tome dolazi do prijeloma. Taj poremećaj kostiju uz posljedični povećan broj prijeloma čini veliki problem modernog vremena. Naime sami prijelomi uzrokovani osteoporozom vrlo često imaju loš ishod, ne zbog samog prijeloma već zbog toga što je u osoba starije životne dobi ozljeda uopće veliki stres za organizam te je oporavak dugotrajan i upitan. Zbog zadobivenih prijeloma stariji bolesnici postaju teže pokretni što dovodi do porasta broja komplikacija koje mogu dovesti i do smrtnog ishoda. Uz veliki utjecaj na zdravlje čovjeka, takve ozljede i jako povećavaju trošak liječenja te na taj način opterećuju ionako preopterećeni zdravstveni sustav. Kao i kod svake bolesti tako je i kod osteoporoze najbolja prevencija i rana detekcija. Obzirom da je koštani sustav vrlo dinamičan, i kao što je ranije navedeno , pregrađuje se čitavog života, tako je potrebno voditi računa o unosu adekvatnih količina hranjivih tvari. Na taj način se stvaraju zalihe za stariju dob. Tako je potrebno tijekom čitavog života unositi dovoljne količine kalcija i drugih minerala putem prehrane. Vrlo veliku ulogu ima i vitamin d u građi kostiju. Veliki izvor vitamina D je sunce, putem čijih se zraka u našem tijelu sintetizira neophodni Vitamin D. No treba upozoriti da za stvaranje Vitamina D nije potrebno sunčati se te na taj način ugroziti zdravlje kože obzirom na štetna sunčeva zračenja. Samim boravkom u hladu tijekom ljetnog sunčanog dana čovjek dobiva dovoljno sunčevih zraka potrebnih za sintezu vitamina D. Što se tiče postavljanja dijagnoze osteoporoze, jedina valjana metoda jest denzitometrija. To je pretraga u kojoj se mjeri gustoća kostiju i na osnovu rezultata pretrage može se odlučiti o daljnjim postupcima u smislu liječenja. Valja napomenuti da je kao i kod svake bolesti tako i kod osteoporoze najvažnija prevencija. U prevenciji osteoporoze osim adekvatnog unosa potrebnih tvari ( kalcija) najvažniju ulogu igra kretanje. obzirom da je koštani sustav dinamični sustav, fizičkom aktivnošću potičemo stvaranje kosti. Za takav poticaj nije potrebno bavljenje ekstremnim sportovima, već je preporuka svakodnevnog umjerenog kretanja i gibanja. Brzo hodanje, plivanje, općenito šetanje i lagane vježbe učiniti će veliku stvar za koštani sustav s malim rizikom za nastanak ozljeda istog.
U konačnici koštani sustav sa svim svojim ulogama koje vrši je iznimno bitan u sveukupnom zdravlju čovjeka. Zbog toga je neophodno voditi računa o njegovom zdravlju da bi mogao vršiti nama za život neophodne funkcije.
