Robotka neurorehabilitacija

Kardiološka rehabilitacija

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti osoba srednje i starije životne dobi u većini razvijenih zemalja svijeta. Znanstveno je dokazano da se redovitim vježbanjem znatno smanjuju rizični čimbenici i smrtnost kardioloških bolesnika (za preko 30%).

Rehabilitacija kardioloških bolesnika sastoji se od skupa aktivnosti potrebnih da se bolesniku osiguraju najbolji mogući fizički, emocionalni, socijalni i profesionalni uvjeti kako bi vlastitim naporima našao što normalnije mjesto u životu svoje obitelji i zajednice.

Ciljevi rehabilitacije su:

  • svođenje rizika od pogoršanja bolesti i velikih kardiovaskularnih događaja na najmanju moguću mjeru tj. stabilizacija kardiološkog statusa
  • smanjenje faktora rizika
  • psihološka stabilizacija
  • socijalna reintegracija tj. pomoć bolesnicima da se vrate aktivnom, produktivnom, kvalitetnom i po mogućnosti dugotrajnom životu.

Individualnim programima prema svakom korisniku rehabilitacije definira se intenzitet i vremensko trajanje treninga uz kontinuirano prisustvo fizioterapeuta.

Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika provodi se u tri faze:

  • 1. faza: započinje odmah nakon akutne faze bolesti ili kardiokirurškog zahvata, još u jedinici intenzivnog liječenja i nastavlja se na kliničkom kardiološkom odjelu.
  • 2. faza: obuhvaća stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju. Ova faza traje 3 do 5 tjedana u uvjetima stacionarne ili 8 do 12 tjedana ambulantne rehabilitacije. U fazi ambulantne rehabilitacije provode se vježbe disanja i razgibavanja, opterećenja na biciklu - ergometru, vježbe u prirodi, rekreacijsko plivanje, stolni tenis i dr.
  • 3. faza: nastavlja se na drugu, a cilj je održavanje mjera trajne zaživotne sekundarne prevencije i traje doživotno

Naučene vježbe i usvojeni način života bolesnici provode kod kuće ili u klubovima ambulantno. Pacijenta kontrolira kardiolog i fizioterapeut.